SERIJAL: 200 godina Ljudevita Gaja

ljudevit-gaj-V_m

LJUDEVIT GAJ

Rođen: 8. srpnja 1809. u Krapini
Umro: 20. travnja 1872. u Zagrebu

Tijekom 2009. Grad Krapina obilježavao je 200-tu obljetnicu rođenja dr. Ljudevita Gaja, vođe Hrvatskog narodnog preporoda. Rođenjem Krapinac, Gaj gimnaziju uči u Varaždinu, Zagrebu i Karlovcu, filozofiju u Beču i Grazu, te pravo u Pešti. Doktorirao je u Leipzigu.

Prvo djelo, povijest o gradu Krapini i botaničkom bilju napisao je na njemačkom jeziku, 1826. Njegova Kratka osnova horvatzko-slavenskoga pravopisanja, tiskana u Budimu 1830., hrvatskim i njemačkim usporedno, temelj je hrvatskoga književnog jezika. Pokreće tiskanje prvih novina na hrvatskom jeziku – Novine horvatske, koje će potom postati Ilirskim narodnim novinama s nedjeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska. Prvi broj Danice pojavio se 6. siječnja 1835., a prvi tekst objavljen s novim Gajevim pravopisom, bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će kasnije biti prihvaćena kao hrvatska himna.

Dr. Ljudevitu Gaju u središtu Krapine 27. rujna 1891. podignut je spomenik, a rodna kuća mu je 1966. uređena u Memorijalni muzej Grada Krapine.
Uz 200-tu obljetnicu rođenja ovog velikana, u Krapinskom vjesniku u jedanaest nastavaka tijekom 2009., izlazi serijal iz pera Marijan Tenšeka. Uz već poznatu biografiju i zanimljivosti iz Gajeva života neke od podataka otkrivamo prvi puta. Kao i sva ranija Marijanova djela, svrha ovog također je oživjeti i sačuvati uspomenu na drevni grad Krapinu i njezine slavne stanovnike, te potaknuti buduća pokoljenja na čuvanje vrijednosti koje su nekada bile ponos ovog grada. Hvala Marijanu od Redakcije Krapinskog vjesnika i svih vas koji ćete rado pročitati nastavke koje donosimo u prilogu.

1. 200 godina od rođenja vođe Ilirskog pokreta

2. Gajeva knjižnica na lomači

3. Prvijenac velikog Gaja

4. Utvrđeni gradovi kod Krapine

5. Gajeva neobjavljena pjesma

6. Dobar pravopis za spas materinje riječi

7. Bitka za političke i književne novine

8. Gaj je glasom oduševljavao i Šenou

9. Zalagao se za ilirsko ime i jedan jezik